SVAKOM PETOM GRAĐANINU PRIJETI SIROMAŠTVO

U riziku od siromaštva živi 20. 3 odsto stanovnika Crne Gore, odnosno svaki peti građanin, dok je u sjevernom regionu taj procenat 37. 6 odsto. U riziku od siromaštva nalazi se 28,4 odsto djece, navedeno je u istraživanju o dohotku i uslovima života (EU-SILC) za 2022. Godinu kojeg je objavila Uprava za statistiku Monstat.

To je dijelimični napredak jer je 2019. godine u riziku od siromaštva bilo 24,5 odsto građana.

“Stopa rizika od siromaštva u 2022. Godini iznosila je 20,3%, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ova lica nijesu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva”, navedeno je u istraživanju.

Ovaj procenat se odnosi na članove domaćinstva čiji su prihodi ispod praga siromaštva koji je, kako je navedeno, za jednočlano domaćinstvo godišnje iznosio 2.576 eura (mjesečno 214,67 eura), dok je za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 5.409 eura godišnje ili 450. 75 eura mjesečno.

SVAKOM PETOM GRAĐANINU PRIJETI SIROMAŠTVO

To znači da petina crnogorskih domaćinstava ima prihode koje su niži od 450 eura, koliko iznosi zvanična minimalna zarada.

Prema računici Monstata kada bi se iz dohotka domaćinstava izuzeli prihodi od socijalne pomoći, stopa siromaštva bi iznosila 26,3 odsto. To pokazuje da socijalna davanja djelimično utiču na smanjenje ovog rizika.

Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) iznosila je 34. 1 odsto, što je nešto preko trećine stanovništva. To je procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva, izrazito su u materijalnoj i socijalnoj situaciji da moraju da se lišavaju nekih osnovnih potreba i žive u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada.

Stopa izrazite materijalne i socijalne deprivacije (lišavanja nekih od osnovnih životnih potreba) iznosila je 18 odsto i pokazuje procenat osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje sedam od trinaest osnovnih životnih potreba.

Statistički podatak koji se zove relativni jaz rizika od siromaštva iznosio je u prošloj godini 29,5. On govori o tome koliki je manjak novca osobe koja se nalazi u riziku siromaštva u odnosu na sam prag rizika i ukazuje na težinu položaja onih koji se nalaze u ovoj grupi građana. Što je brojka veća, veći je intezitet siromaštva. U 2019. godini on je iznosio 33,1 odsto.

Gini koeficijent, kao pokazatelj nejednakosti dohotka u 2022. godini je iznosio 31,5. Vrijednost ovog koeficijenta se kreće od 0 do 100, gdje 0 predstavlja savršenu jednakost odnosno sve osobe u društvu imaju jednak dohodak. U 2019. Godini on je vrijedio 34,1 odsto, što znači da je dijelimično smanjena razlika između onih sa najvećim i namanjim prihodima.

Takozvani, kvintilni odnos u 2022. godini iznosio je 5,6. On pokazuje da je 20% stanovništva sa najvećim dohotkom u Crnoj Gori prihodovalo skoro šest puta više, nego 20% stanovništva sa najnižim prihodima. U 2019. ovaj pokazatelj je vrijedio 6,7 odsto.

U protekle tri godine su minimalni iznosi zarada i penzija povećani za 100 do 120 odsto, dok su prosječni prihodi rasli po nižim stopama, što je uticalo na smanjenje jaza između onih sa najvišim i najnižim prihodima.

EU-SILC istraživanje je, na nivou EU, obavezan izvor za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti.

Izvor: Vijesti