IMAĆEMO VIŠE POPLAVA, POŽARA, TOPLIH I HLADNIH TALASA

Područje Crne Gore nije pošteđeno klimatskih promjena. Njihove posljedice se kroz najrazličitiji spektar meteoroloških događaja realizuju u Crnoj Gori, počev od hladnih i toplih talasa, padavina sa velikim posledicama, te sušama i požarima, ocijenio je za „Dan” vršilac dužnosti (v.d.) pomoćnika direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, meteorolog Branko Micev.

Micev ukazuje da je naše područje na udaru od klimatskih anomalija, a da se povećava frekvencija tih poremećaja.

– Početak januara bio je ekstremno topao. Smatra se da je to rezultat klimatskih anomalija. Imali smo obilne padavine na sjeveru Crne Gore. To je, inače, područje koje ima manje padavina ali trpi veće posledice kada se one dese. Imaćemo posla sa ekstremnim meteorološkim situacijama u kontekstu klimatskih promjena (recimo dešavaće se manje sniježnih padavina, ili će biti ogromne količine sniježnih padavina). I u tom kontekstu treba da gradimo sistem koji će biti otporan na takve fenomene. Moramo preventivno da djelujemo. Treba da pravimo sistem koji će preventivno djelovati da se minimiziraju posledice, izjavio je Micev.

Posao težak i odgovoran

Prema riječima Branka Miceva, posao meteorologa je težak, stresan i odgovoran.

– Mnogo je situacija tokom godine koje zahtijevaju veliku odgovornost i mnogo su teške i stresne. U pitanju su situacije kada očekujemo neku tešku meteorološku situaciju, a kada su u pitanju i ljudski životi, kada treba jedan sekund da nešto krene po zlu, dodao je Micev.

Govoreći o uticaju klimatskih promjena, Micev upozorava i da ljudski faktor doprinosi posledicama.

– Ne može se sve pripisati klimatskim promjenama. Posledicama je doprinijela i ljudska aktivnost, kao što su nekontrolisana sječa šuma, ometanje prirodnog toka vode, izgradnja objekata gdje ne bi trebalo. Ima mnogo toga gdje je i čovjek doprinio posledicama, istakao je Micev.

Upitan da li je kasno da se preventivno djeluje s obzirom na urbanistički haos u prostoru, neriješeno pitanje odlaganja otpada, nekontrolisanu sječu šuma, Micev kaže da nikad nije kasno da se krene pravim putem.

– Kada nastupe određene mjere onda i pozitivni rezulati stižu. Nije kasno za adaptaciju i preduzimanje mjere u cilju prevencije, kao regulacije u urbanoj sredini. Trebalo bi preduzeti mjere kao što su pošumljavanje, zeleni koridori… Ta pitanja bi trebalo regulisati kroz prostornu dokumentaciju, preporučuje Micev.

Govoreći o značaju rane prognoze vremena, Micev navodi da smo svjedoci značajne vremenske situacije, o čemu je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju još 15. januara izdao upozorenje.

– Prognoza se ostvarila i, nažalost, imamo i tragične slučajeve. Ove meteorološke situacije zahtijevaju dodatni napor za njihovu identifikaciju i ovaj događaj i događaji iz prošlosti, pokazuju kolika je potreba da se sistem za prognozu vremena unaprijedi i da se jačaju kapaciteti. Mi sada imamo prognozu vremena, to je samo opseg koji je ograničen na vremenske događaje. Svaka država članica Ujedinjenih nacija (UN) do 2027. godine mora da uspostavi sistem za rano upozorenje. On podrazumijeva širok spektar subjekata i institucija koji će biti uključeni od same najave do sprovođenja svih procedura, ukazuje Micev.

Prema njegovim riječima, prognoza vremena ima visok stepen pouzdanosti od četiri do šest dana.

– Nakon toga može doći do značajne promjene meteoroloških sistema. Različite meteorološke situacije imaju različit kvalitet prognoze. Kod najtežih i najekstremnijih situacija se i zahtjeva i najveća tačnost u prognozi. Kod standardnih situacija gdje se ništa ne dešava, manja je potražnja za tim informacijama. Prognoza vremena je dinamičkog karaktera, ističe Micev.

Kada je u pitanju oprema za rad, Micev kaže da imaju osnovne alatke koji su im na raspolaganju za prognozu vremena.

– Imamo komponenti koje nedostaju ali su potrebne i neophodne za određeni vid prognoze. To su meteorološki radari, a to je važna oprema i neophodna za kratkoročne prognoze, recimo u nardenih 10 minuta, pola sata… To su prognoze za situacije koje se brzo dešavaju, koje se ne mogu precizno prognozirati numeričko-meteorološkim modelima. One prognoziraju trenutak kada će se desiti i koliko će trajati. Prioritet je nabavka te opreme koja je i skupa i očekujem da će doći do realizacije, nada se Micev.

On dodaje da se teško može prognozirati i dati pouzdana informacija kakva će biti ova godina.

– Informacije u tom pravcu su nepouzdane, poručuje Micev, navodeći da se narednih dana očekuje postepena stabilizacija vremena u centralnim i južnim oblastima, dok se na sjeveru očekuju zimski uslovi.

Izvor: Dan

Novinarka: Milica Krgović